SELEKTOR ZUKOVIĆ O NORMAMA ZA OLIMPIJSKE IGRE

Olimpijske igre održaće se od 24. jula do 9. avgusta 2020. godine u Tokiju. Međunarodna asocijacija atletskih federacija objavila je uslove pod kojima će se ići u Japan. Podigao se pravi cunami u redovima ne samo naše kraljice sportova. Mada je već dosta toga rečeno, još se ne stišavaju uzbuđenja. O svemu razgovaramo sa selektorom Edinom Zukovićem.

Do sada je bilo neophodno ispuniti norme da bi se učestvovalo na najvećem od svih takmičenja?

– One i sada postoje. I imaju istu funkciju – ko ih ispuni sigurno ide u Tokio – odgovara Edin Zuković.

Podignute su na nivo da je, na primer, u Srbiji samo pet muških i tri ženska rekorda bolje od od postavljenih granica?

– Nije mnogo drugačije ni u ostalim evropskim zemljama. Koliko ih, na primer, ima muške nacionalne rekorde na 100 metara bolje od 10,05?

Ajde da se zadržimo na tom primeru. Iz jedne države mogu da učestvuju samo tri takmičara? 

– Tako je.

Prošle godine, na primer, 36 mladića na svetu bilo je brže od 10,05. Od tog broja 11 su iz SAD. Planirano je da u Tokiju učestvuje 56 sprintera. Kada se od 36 odbije osam Amerikanaca, ostane 28 ljudi. Još je samo Jamajka imala trojicu uspešnijih od limita i niko više. Kako se popunjava dvostruko više mesta?

– Teniskim principom – svetskim rang listama.

Pojasnite?

–  Poruka iz Monaka je jasna – dali su jake norme za olimpijske igre kako bi do kraja promovisali ideju rankinga.

Oktobra prošle godine ta zamisao je postojala kao uslov za učešće i na Prvenstvu sveta u Dohi?

– Nije naišla na odobravanje večine federacija zbog nejasnoća i manjkavosti u prikupljanju validnih rezultata.

Zašto je sada drugačije?

– Pošto su norme jake, rang lista će biti lakši način kvalifikovanja za Olimpijske igre. Teže je, na primer, skočiti udalj normu od 8,22 metra nego biti na nivou od oko osam metara, što su pokazali da mogu naši Strahinja Jovančević i Lazar Anić. Biće, istina, neophodno zahtevnije planiranje: trenera, nacionalnih saveza, menadžera i kontinuirano takmičenje atletičara na vrhunskom nivou. 

Šta se time dobija?

– Neće više biti situacija u kojoj neko ostvari jednom potrebnu normu, bezmalo slučajno i onda na veliki događaj gde drastično podbaci, takozvani turisti. Imaćemo sportiste  prepoznate po visokom nivou forme tokom cele sezone sa špicem na Olimpijskim igrama.

Kako će se sakupljati bodovi?

– Ima 11 nivoa takmičenja. Kao turniri u tenisu. Veoma su jako kotirani nacionalni šampionati, što je dobro i za domaću publiku, jer će videti asove na jednom mestu, što nije bio slučaj do sada. Kroz konstatntno učestvovanje na jakim događajima i u kvalitetnoj konkurenciji dolaziće se do dobrih plasmana i rezultata koji nose bodove i podižu nivo na svetskoj rang listi.

Na osnovu čega će se znati ko je na kom mestu i koliko mu je bodova potrebno da bi ušao u kvotu u svojoj disciplini?

– Liste bi se apdejtovale svake srede, sa rezultatima koje dobiju statističari IAAF-a. Obaveza takmičara je da imaju najmanje pet nastupa u 12 poslednjih meseci pre takmičenja, osim u maratonu, hodanju i višeboju, gde je dovoljno dva za godinu i po. 

Ako imaju više takmičenja od pet?

– Gleda se pet najuspešnijih ostvarenja sportiste u spomenutom periodu. Bodovi se sabiraju na osnovu rezultata i plasmana na takmičenjima koja se organizuju po IAAF pravilima. Vodi se računa o značaju takmičenja i na osnovu toga se dobijaju određeni bodovi koji se dodaju na rezultat.

Ivana Španović od šale preskače 6,82 metra. Ko od ostalih može u Zemlju izlazećeg sunca 2020?

– Ne bih se u ovom trenutku bavio imenima. Uveren sam da će Srbija imati atletičara kao svih ranijih godina na takmičenjima ovog nivoa. Norme će ispuniti manji broj sportista, dok će ostali otići kroz sistem rang lista. Imaćemo na Olimpijskim igrama u Tokiju opet asove dostojne ne samo finala već i medalja…

PLAN – PODVIG I U PARIZU 

Prvenstvo Evrope je sledeće godine 17 dana posle Olimpijskih igara. Asovi će biti iscrpljeni i mali broj će se pojaviti u Gradu svetlosti?

– Imaćemo ekipu za Olimpijske igre u Tokiju, ali i za Šampionat Starog kontinenta u Parizu. Očekujemo velike uspehe na oba fronta.

DOHA POSLEDNjA PO STAROM

Prvenstvo sveta u Dohi od 28. septembra do 5. oktobra ove godine biće poslednje po starom principu – ko ispuni normu, učestvuje. Postoje i tu kvote. Ako ne bude dovoljno atletičara koji su postigli norme, do potrebnog broja učesnika popunjavaće se kao do sada, ko je najbliži rezultatom putovaće u Katar.

Od narednog šampionata 2021. u Judžinu (SAD) i IAAF se priključuje sistemu svetskih rang lista. 

U Evropskoj atletici nisu se još izjasnili o uvođenju novina na šampionatima Starog kontninenta.

Tekst preuzet iz Sportskog Žurnala.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Kalendar atletskih takmičenja izvan stadiona u Republici Srbiji u 2023. Godini

Statistika u Nacionalnom sportu RS

Kalendar Takmičenja 2024

Publikacija SAS 2023

Razno

  • Baner
  • Baner
  • Baner
  • Baner
  • Baner
  • Baner
  • hbc-ns

Medijski prijatelji SAS

  • Baner
  • Radio S
  • Radio S